Što je gluten? 5 stvari koje morate znati!

0
2095
Što je gluten

Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo velike medijske pompe i polemika o glutenu. Velik broj ljudi donedavno nije imao pojma što je to, niti se time bavio.

Što je gluten? Riječ gluten dolazi iz latinskog jezika (gluten) što znači ljepilo, ljepilo. Prirodni je protein i sastojak mnogih žitarica koje koristimo u svakodnevnoj prehrani.

Sve češće čujemo o brojnim slavnim osobama koje se kunu u poboljšanje svog zdravlja otkako su izbacile ovaj sastojak iz prehrane.

Mnogima je njezino izbjegavanje u prehrani utjecalo na željeni gubitak suvišnih kilograma.

Na našim prostorima najpoznatiji pobornik bezglutenskog kruha je tenisač Novak Đoković. Nije nepoznato da su mu sportski rezultati vrtoglavo porasli otkako je namirnice koje sadrže gluten zamijenio bezglutenskim alternativama.

Svjedoči o velikom skoku u snazi ​​i energiji koji je njegovu igru ​​digao na višu razinu.

Običan čitatelj ne može a da se ne zapita što je to zapravo, sastojak ili namirnica? Gdje ga možemo naći? Trebaju li ga svi zanemariti i izbjegavati u prehrani? Jesu li se neke tegobe ili bolesti mogle izbjeći da smo znali da nam njegova konzumacija smeta?

Je li potrebno da se svatko od nas posavjetuje sa svojim liječnikom o konzumaciji bezglutenskih obroka? Je li naš liječnik uzeo u obzir alergiju (intoleranciju) na gluten kada je analizirao naše simptome?

sto je gluten
Što je gluten?

Što je gluten?

Za osobe s dijagnosticiranom celijakijom ovaj je protein iznimno štetan. Imunološki sustav bolesne osobe koja je svakodnevno opterećena namirnicama koje sadrže gluten obično reagira burno.

Oštećuju se crijevne resice, javljaju se česti i uporni proljevi i povraćanje, što ostavlja trajne posljedice na sluznici tankog crijeva.

Poznato je da je sluznica odgovorna za preradu hrane u crijevima i adekvatnu apsorpciju hranjivih tvari, vitamina i minerala u naše tijelo.

Za one koji boluju od celijakije nema farmakološkog lijeka, još nije pronađen. Jedini lijek je bezglutenska dijeta.

Bezglutenska dijeta nije štetna za organizam. Gluten nije esencijalni protein, njegovim izbjegavanjem nećemo napraviti neravnotežu u uravnoteženoj prehrani, niti će tijelo “patiti” bez njega, nadomjestiv je drugim izvorima hrane.

Imajući u vidu ove činjenice, dolazimo do zaključka da gluten može biti poguban za neke ljude, baš kao što šećer može biti poguban za dijabetičare.

Postavlja se pitanje, kako izbjeći gluten i namirnice koje sadrži?

Kako se bilo koja osoba,koja se iz zdravstvenih ili drugih razloga želi distancirati od konzumacije takve hrane, može educirati o tome što je štetno, a što nije? Kako se ponašati i ne zagaditi okoliš i hranu koju jedemo? Prenosi li se gluten s jedne namirnice na drugu?

Da, moguća je kontaminacija hrane hranom koja sadrži gluten. Stoga je potrebno temeljito oprati posuđe kojim se jede nešto bezglutensko, prije nego što počnete s dijetalnom prehranom.

Tave, tanjuri, lonci, daske, pećnice, sve na čemu se pripremala “kontaminirana” hrana mora se prije upotrebe s “dozvoljenom” hranom temeljito očistiti.

Najbolje bi bilo odvojiti posude za pripremu jedne hrane od druge.

Što je gluten
Što je gluten?

U kojoj hrani se nalazi gluten?

U prethodnom odlomku dotakli smo se pitanja što je gluten, kako izbjegavati namirnice koje ga sadrže te mogu li neki artikli i hrana biti dodatno kontaminirani glutenom.

Ovo je vrlo važan podatak, no još je važnije znati gdje prirodno možemo očekivati ​​prisutnost ovog proteina i u kojem omjeru? Koje su “zabranjene” namirnice?

Žitarice koje prirodno sadrže gluten u svom sastavu su:

  • pšenica,
  • raž,
  • jedva,
  • zob (ako proizvod nije označen kao bezglutenska zob),
  • gozba,
  • kamut,
  • spelovan.

Stoga se smatra da su sve namirnice koje u svom sastavu sadrže neke od ovih žitarica krcate glutenom.

Od 2014. godine sva hrana koja sadrži gluten sadrži ga u količinama većim od 20 mg/kg u gotovom proizvodu.

Ova informacija je posebno važna za osobe koje zbog zdravstvenih razloga moraju voditi računa o ovom unosu.

Osim ovih osnovnih namirnica koje smo naveli, tu su i svi ostali derivati ​​i primarni proizvodi koji sadrže “zabranjene” žitarice, kao što su:

  • bulgur,
  • kuskus i njegovi derivati,
  • mekinje od navedenih žitarica,
  • ječmeni slad,
  • muesli i mješavine žitarica za doručak,
  • tjestenina i svi pekarski proizvodi od navedenih žitarica,
  • sušeno voće posuto brašnom,
  • povrće prženo u zabranjenom brašnu,
  • jogurti s ječmenim sladom, zabranjene žitarice ili keks,
  • piva s ječmenim sladom i obojena pića, instant kava s ječmenim sladom,
  • sve vrste mesa pržene u zabranjenom brašnu,
  • kolači od zabranjenih žitarica, nadjevi od krema, kupovne slastice, čokolade sa žitaricama i keksi…

Ukratko, sve one namirnice za koje niste sigurni da sadrže gluten ili koje niste pripremali u svom kućanstvu i pod kontroliranim uvjetima, ne biste smjeli konzumirati.

Sve više proizvođača okreće se proizvodnji bez glutena. Tako se u mnogim trgovačkim centrima, ljekarnama i tržnicama mogu pronaći odvojeni regali s bezglutenskim proizvodima s natpisom “gluten free”, “bez gluten” ili prekriženim znakom pšenice.

Što je gluten
Što je gluten?

Intolerancija glutena

Kad smo objašnjavali koncept gluten ukratko smo se dotakli pojma celijakija, gdje konzumacija spomenutog proteina često dovodi do teških stanja i alergijskih reakcija kod bolesnika.

Celijakija je trajna, doživotna, nasljedna, autoimuna, gastroenterološka bolest ili intolerancija na gluten, koja kod bolesnika može postojati bez ikakvih simptoma te se nazivati ​​”prikrivenom” i “tihom”.

Oboljeli može imati simptome depresije, anksioznosti, umora, anemije i promjena na koži te dugo vremena ne posumnjati na celijakiju.

Dok vidljivi oblik celijakije može dovesti do burnih reakcija, poput dugotrajnog proljeva, povraćanja i naglog gubitka tjelesne težine, nadutosti, nenapretka kod djece itd.

Ovi izraženiji simptomi često su karakteristični za dječju dob i tada se češće posumnja na ovo stanje.

U slučajevima kada se bolest ne otkrije na vrijeme, mogu nastupiti posljedice po život bolesnika, pogotovo u mlađoj dobi.

Stopa smrtnosti pacijenata oboljelih od neliječene celijakije bila je dvostruko veća u odnosu na skupinu zdravih ljudi. Stopa smrtnosti odnosi se najvećim dijelom na umiranje od posljedica malignih bolesti.

Ono što je također karakteristično za ovu bolest je da niti jedna farmaceutska kompanija nije izmislila lijek koji bi je eliminirao. Jedini način da to spriječite je jesti hranu bez glutena.

Ovakav način prehrane je trajan, doživotan i praktički postaje životni stil. Oboljeli svaku pripremu obroka podvrgava činjenici da posuđe, hrana i predmeti u kuhinji moraju biti maksimalno “sterilni” od glutena kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija.

Oslone li se na kupnju na tržnicama, prisiljeni su tražiti oznaku “bez glutena” na deklaraciji ili detaljno čitati opis proizvoda.

U medicinskoj praksi ima i slučajeva da se pacijenti žale na nadutost, plinove u želucu, proljev, umor, glavobolju i bezvoljnost, a pretrage pokazuju da se ne radi o celijakiji.

Iako ova vrsta intolerancije nije prepoznata kao poremećaj, iskustva mnogih ljudi koji su izbacili gluten iz prehrane pokazala su da im se kvaliteta života uvelike poboljšala.

Gluten i mršavljenje

Već smo spomenuli da ljudi koji boluju od celijakije brzo gube na težini zbog dugotrajnog proljeva i povraćanja. To je posebno vidljivo u djetinjstvu.

Jedan od simptoma celijakije je neobjašnjiva nadutost u trbuhu. Međutim, u posljednje vrijeme sve veći broj ljudi smatra gluten krivcem za višak kilograma.

Možda i nije nemoguće. Tijelo koje konzumira gluten, a osjetljivo je na ovaj protein, stvara antitijela i upalne procese te onemogućuje apsorpciju nutrijenata unesenih u tijelo.

Bez obzira na količinu unesene hrane, tijelo se stalno osjeća “gladno” jer mu nedostaju hranjive tvari, te traži više hrane kako bi nadomjestilo ono što nije unijeto.

To je objašnjeno u studiji objavljenoj 2005. godine u časopisu “Nutrition and Metabolism”. Znanstvenici su postavili teoriju da gluten doprinosi povećanju tolerancije na leptin. Leptin je hormon koji sudjeluje u slanju signala mozgu o sitosti.

Ako tijelo postane otporno na ovaj hormon, tada je osoba stalno gladna, više jede i unosi više kalorija te se deblja.

Ono što trebate znati jest da bezglutenska dijeta sama po sebi nije dijeta za mršavljenje.

Pridržavajući se ovakvog načina prehrane, sigurno je da ćete imati brojne dobrobiti, bez obzira imate li zdravstvenih problema ili ne. Bezglutenska prehrana nije štetna ni za jedan organizam, a gluten kao protein nije nezamjenjiv.

Možeš živjeti i bez toga. Važno je napomenuti da ukoliko odlučite izbaciti žitarice i hranu koja sadrži gluten, nedostatak žitarica koje ne konzumirate morate nadomjestiti nutritivno kvalitetnim namirnicama.

To možete postići uvođenjem drugih žitarica koje ne sadrže gluten, a koje su također kvalitetne, kao što su: riža, kukuruz, proso, heljda, amarant, soja… Tu su i voće, povrće i meso kao visoki rezervoari vitamina, minerala i vlakana..

Ako se prehrana temelji samo na namirnicama koje ne sadrže gluten, a spadaju u kategoriju visokoprerađene industrijske hrane, koja je dostupna i u bezglutenskom obliku, nećete puno postići za svoju figuru i zdravlje jer su također puna nezdravih kalorija.

Odlučite li se slučajno na bezglutensku dijetu, za početak je potrebna mala edukacija i praćenje namirnica, posebice pri kupnji kada još niste ušli u trag svim proizvodima koji ne sadrže ovaj sastojak.

U posljednje vrijeme porast svijesti o bezglutenskoj prehrani povećao je broj proizvođača takvih proizvoda, a samim time i veću ponudu na tržištu, što je uvelike olakšalo život onima koji slijede ovu vrstu prehrane.

Preporuka